Molim te, nemoj se složiti sa mnom

Kritičko razmišljanje je ključ. Ne jednoumlje ni slaganje sa svime i svima. I od tog neovisnog razmišljanja sve ostalo polazi.

No, zašto ta tema?Prije tjedan dana netko mi je napisao kako mu se sviđa moj blog, kako ga rado i redovno čita, no i da se ne slaže uvijek sa svime što pišem.

Slično mi je netko bio napisao u komentaru na facebook stranici, nešto u stilu  da bi moje mišljenje trebalo biti okvir za razmišljanje drugima.

Pošto ne mogu naći izvorni komentar, negdje je na facebooku, moj odgovor je glasio otprilike ovako:

Želim svakoga vlastitim primjerom potaknuti na kritičko razmišljanje – da sam pronađe svoje odgovore, svoj način, i da izgradi vlastita mišljenja, kao što i sama radim.

Ne mogu uopće opisati koliko volim vidjeti kad ljudi kritički razmišljaju, kad su svoji i kad traže svoj način i odgovor. Čuli ste za onu: “Kada svi imaju isto mišljenje, onda samo jedan misli.” Ima tu istine.

Ne kažem da se svi trebamo protiviti svemu, niti kontrirati kada se zapravo slažemo. No, poticanjem drugih na kritičko razmišljanje pomažemo njihov rast i razvoj, ali i naš vlastiti! Ja se volim okružiti takvim ljudima. Koji će izazvati moje stavove. Koji će mi pokazati drugačiji pogled, perspektivu, drugi kut gledanja.

VAŠA PERSPEKTIVA JE JEDINSTVENA I U TOEM LEŽI NJENA VRIJEDNOST

Želim vidjeti društvo u kojem se sve više potiče raznolikost i individualnost. Želim vidjeti konstruktivne razgovore i rasprave koji su bogati upravo zbog raznolikosti mišljenja. Kao što mi je i livada ljepša kada je puna raznovrsnog, šarolikog cvijeća, nego ona gdje postoji samo cvijeće jedne iste vrste, boje i veličine.

Volim savršenu nesavršenost. Vjerujem da ona životu donosi čar. Vjerujem da možemo upravo našom šarolikošću i posebnošću obogatiti živote drugih, samo se treba osloboditi straha. Od osude, od osjećaja manje vrijednosti, od kritike.

Budi svoj, jer to ti najljepše stoji. I odijelo koje je krojeno baš po tvojoj mjeri najbolje ti pristaje, zar ne?

Iako se ponekad čini da nije tako, danas ipak ima sve više slobode. Sve više imamo mogućnosti izbora. Od toga što ćemo gledati ili slušati. Ili čitati.

Tu su društvene mreže. Tu su interneti. Ne moraš gledati samo određene TV programe. Već možeš što hoćeš. Danas je više nego ikad daljinski zaista u našim rukama.

No, pitanje je koristimo li tu slobodu ili smo toliko navikli pritiskati ona 3 stara gumba koja su vodila na stare programe da i dalje biramo po navici, nesvjesno, i žalimo se na bezvezni program koji smo sami odabrali?

I tako žaleći se propuštamo primijetiti da nam prst cijelo vrijeme stoji na istom programu, iako IMAMO izbora. Hm. Imamo li uistinu izbora?

SLOBODE IZBORA NEMA SVE DOK NE POSTOJI SVIJEST O SLOBODI IZBORA 

A svijest se puno teže i sporije mijenja nego daljinski upravljač. I tehnologija. No, mijenja se! Volim pomoći ljudima da osvijeste daljinski koji drže u rukama. Da pogledaju sve gumbe i opcije na njemu. Da svjesno biraju. Ono što im se sviđa.

Iako mi je kao performance coachu uloga da pomažem ljudima da dođu do svojih ciljeva, da premoste jaz između trenutnog i željenog stanja, dio moje misije je i svakako vlastitim primjerom i iskustvima o kojima pišem na ovom blogu potaknuti svakoga da se vrati sebi – i bude svoj! A to ne znači kimanje glavom i slaganje. To znači pronalazak tvog načina. Život po tvojim pravilima. Uz respekt svih ostalih!

Prije cca pola godine sam na instagramu napisala par misli s kojima ću završiti ovaj tekst:

Kritičko razmišljanje nije štetno, nije (nužno) ni negativno, već je NEOVISNO i AUTENTIČNO, i zato ga treba razvijati. Samo neovisnim razmišljanjem ćete doći do vaših odgovora i zaključaka, te ostati dosljedni i vjerni sebi, što je nužno za razvoj pojedinca, kao i društva u cjelini. U suprotnom smo samo uspavana masa, koja mantra istu mantru kao u zboru s dirigentom…  

Vaše mišljenje je važno, vaše emocije su važne! Slušajte sebe.