Život je krojen po tvojoj mjeri

Danas sam objavila na društvenim mrežama jednu misao: “Najviše nas pogađa kada uspoređujemo život sa onim kakav on mislimo da treba biti.” I shvatila da se o tome da reći puno više.

Često se zapetljamo u raznoraznim konceptima i idejama. I ništa loše u njima sve dok nam služe.

No, nekako mi se čini da je tanka granica između ideje ili koncepta koji nam služi i pokušavanja stavljanja života i svega što nas okružuje u baš taj jedan koncept. Ne ide!

ŽIVOT JE PUNO VIŠE

Život je puno više od toga. Ne možeš ga staviti u okvire a da ti prije ili kasnije ne postane tijesno. I onda te tvoj loš osjećaj tjera na rješenja.

Gdje su rješenja? Držati se još čvršće poznatih ideja?

Držati se vlastitih (ili usvojenih) pravila?

Držati se čvrsto slike o životu kakav misliš da treba biti?

I pokušavati je utisnuti u realnost?

Iako je ideja kreiranja vlastite realnosti zanimljiva mnogima, a i sve popularnija, ono što često promiče u shvaćanju te ideje je prihvaćanje života i svega što on donosi.

Kako ćeš inače dobiti više?

Ili prema principima zakona privlačenja, kako ćeš dobiti ili privući nešto bolje ako nisi već sad – dobro? A već sad možeš biti dobro ako se ne opireš životu, zar ne?

Pokušaji stavljanja cijelog  životnog iskustva u jedan okvir uvijek se nekako obije o iluzije o tome kako bi trebalo biti. 

SVE JE KAKO TREBA BITI?

Da nešto treba biti drugačije, bilo bi. Prema tome, ne treba. Treba biti tako kako jest. Sada. I da, naravno da je realnost promjenjiva. Pa i ovo sada će se promijeniti.

Koja korist od promjene trenutne situacije ako ti iznutra ostaješ isti?

I sutra ćeš opet biti okružen nekom novom realnošću, nekom možda malo, možda puno drugačijom životnom situacijom. I opet ćeš i tu situaciju mjeriti prema vlastitim idejama o tome kakva bi ona trebala biti.

Ne kažem da ne trebamo imati nove ideje. Nego shvatiti da jedno ne isključuje drugo.

I jedino s pomirenjem s onim što jest i suradnjom s onim što imaš možeš i realizirati te ideje.

ZA SREĆU TREBA MALO

Za sreću je potrebno malo! Da, malo. Ne treba stići u tu neku točku u budućnosti gdje život izgleda po tvojoj mjeri. Jer život već jest po tvojoj mjeri. No, znaš li koja je tvoja mjera? 

I u ovoj situaciji, kakva god ona bila, možeš pronaći razlog za sreću. Kao i u svakoj drugoj.

A možeš pronaći i razlog za nezadovoljstvo.

I u ovoj.

I u onoj.

I onda kada ti se ostvare svi snovi i život bude u onoj točki gdje je najsličniji tvojim idejama o njemu.

Budi. Da bi mogao činiti. Da bi mogao imati. Uvijek ide tim redoslijedom.

A mi često krećemo naopako. Daj mi da imam, da bih mogao činiti, da bih mogao biti. Ne ide. A znaš zašto? Jer život je krojen po tvojoj mjeri.