traži
Generic filters
Exact matches only
Filter by Custom Post Type

Svi se ponekad nađemo u stresu. Izazovne životne situacije donesu i određene stresne reakcije, koje su ponekad normalna i prolazna pojava, i u određenim količinama nam mogu poslužiti. No, danas se stres spominje najčešće u kontekstu gdje nije ni koristan ni poželjan – a nije ni potreban!

Što je uopće stres? Poznati psiholog na području proučavanja stresa Richard Lazarus definira stres kao “stanje u kojem pojedinac ne može ispuniti prekomjerne zahtjeve koje mu okolina postavlja”.

Ubrzan životni stil, prenatrpan raspored obvezama, stalna jurnjava, zadaci i projekti koje treba odraditi, djeca… Uvijek se nešto ne stiže, negdje se kasni. Nešto je hitno i alarmantno, toliko da nam izaziva stres… Ili nije?

 

Koliko je ono što vam izaziva stres zaista bitno?

Kada ljude koji imaju problem sa stresom na coachingu upitam koliko je to zbog čega su zabrinuti i pod stresom bitno, većina zastane u iznenađenju. Tako logično pitanje, a nije im uopće palo napamet! I da, najčešće ono što uzrokuje stres, nije previše bitno. Zašto je to tako? Kako ne primjećujemo da se zamaramo nebitnim stvarima?

Užurbanost svakodnevnice nas lako “proguta” ako ne uzimamo redovno vrijeme za sebe, kada ćemo se preispitati kamo zapravo idemo? Što je to što nam je zaista bitno? Da li nam ono hitno i nebitno uzima vrijeme za ono što nam je uistinu važno?

Rješavate li stvari samo zato što su hitne, iako su zapravo malo ili nimalo bitne? Što zbog takvih odluka u vašem životu trpi?

 

Koji su najčešći simptomi stresa?

Iako su nam vjerujem svima dobro poznati simptomi stresa, prečesto ih ignoriramo i umjesto da zastanemo i usporimo, mi nastavljamo dalje istom brzinom.

Jedan od najčešćih simptoma je umor. Umor koji dugo traje, kojeg nikako da se riješimo, i čini se da čak ni odmor ne pomaže… Tu je i loš san, teško buđenje ujutro, pad imuniteta i česte prehlade, nedostatak energije, bezvoljnost, glavobolje (pogotovo vikendom ili u vrijeme kada dođe do pada napetosti), nagla promjena težine, nemogućnost koncentriranja i sve češća zaboravljivost…

Većina ovih simptoma ima nešto zajedničko – a to je unutrašnja preopterećenost. Zbog nje dolazi radi lučenja kortizola, kojeg danas zovu i hormonom stresa. On pomaže tijelu da crpi dodatnu energiju u ugrožavajućim, opasnim situacijama. No, iako je umjerena doza kortizola korisna, ukoliko dolazi do paljenja “alarma” u tijelu zbog svakodnevnih, uobičajenih i nimalo opasnih situacija, nakon dužeg perioda tijelo će osjetiti posljedice takvoj izloženosti i reagirati umorom i kroničnim nedostatkom energije.

Prema jednoj studiji, više od 30% ljudi su pokazali visoke razine izloženosti stresu. Više o tome, kao i simptomima stresa možete pročitati na ovom linku.

 

Pomaže li nam svakodnevni stres?

Većina će se složiti da nam stres ne pomaže u svakodnevnim aktivnostima. Ako ste među onima koji vjeruju da im svakodnevni stres ipak pomaže da budu produktivniji, razmislite još jednom i svakako pročitajte ovaj tekst do kraja.

Ljudi pod stresom teže razmišljaju, puno su dekoncentriraniji, zbunjeniji, uplašeniji, rastreseni, imaju “tunelski” pogled na situaciju i ne nalaze rješenja. Ogromna količina misli im prolazi glavom munjevitom brzinom i imaju osjećaj da ih misli “napadaju”, da su zatvoreni u začarani krug iz kojeg ne mogu izaći. Postoje i blaže situacije, no tako možda suptilnije i na mala vrata trošite ogromne količine energije, a da to jedva i primjećujete. Ne, stres nikako ne pomaže produktivnosti.

 

Uvjerenja koja podržavaju stres

Dokazano je da smo naproduktivniji kada se osjećamo dobro, kada smo radosni, kada radimo ono što volimo, kada nema pritiska ni straha. Zapravo je jedna od najbitnijih komponenti visoke učinkovitosti upravo – radost! No, sve ovo vam neće puno značiti ukoliko negdje u podsvijesti imate uvjerenje da vam stres pomaže.

Nemali broj puta sam ovo otkrila na coachingu s klijentima, koji nikako da riješe “uzrok” stresa. A zapravo su uzrok stvarali sami, kako bi mogli biti pod stresom – kako bi, prema njihovom vjerovanju, bili učinkovitiji. Ima i onih koji vjeruju da je u današnje vrijeme život bez stresa nemoguć. Ako ste jedni od njih, pozivam vas da preistpitate ovu tvrdnju, a prije svega da se pitate kako ovakvo vjerovanje utječe na vas.

 

Kako smanjiti stres?

Sada kada ste se, barem teoretski, uvjerili da vam stres ne pomaže, nameće se pitanje kako ga smanjiti. Prije svega, moram vas vratiti na prethodni dio teksta da preispitate vlastita uvjerenja o stresu. Ljudi se često iznenade kada na coachingu shvate da vjeruju da im stres nekako pomaže.

Ono što je potrebno shvatiti da bismo mogli smanjiti stres jest glavni uzrok koji nas dovodi u stresno stanje. To je prije svega naše vlastito razmišljanje! Sjetite se rečenice na početku teksta, koja kaže da nam stres izaziva situacija u kojoj ne možemo ispuniti prekomjerne zahtjeve okoline. Tu leži uzrok. Zahtjevi okoline?! Čije to mi zahtjeve nastojimo ispuniti? Zašto? Tko kaže da to moramo? Što će se dogoditi ako ih ne ispunimo? A što će se dogoditi ako ih nastavimo istom mjerom ispunjavati i bivati u svakodnevnom stresnom stanju? Kakve su posljedice?

Neizbježno je preispitati vlastita razmišljanja, što na coachingu redovno radimo, jer sve drugo bi bilo rješavanje simptoma i posljedica (više odmora, sna, opuštanje,…). Bez promjene razmišljanja i pogleda na stvari ponovno ćete se prije ili kasnije naći u istoj situaciji. Sam odmor,san, welness, masaža i slično mogu pomoći, no ako niste uspjeli smiriti vlastiti um, ni najsmirenije okruženje vam neće puno pomoći, jer će buka i jurnjava u glavi nadglasati mir izvan vas.

Tu nema prečice – jednostavno moramo poraditi na našim vlastitim navikama razmišljanja. Ako ne želimo izgorjeti u svakodnevom stresu, moramo prestati pritiskati papučicu gasa, stati na kočnicu i duboko udahnuti! Pitati se: “Kamo ja zapravo idem? Što radim? Kako se osjećam? Kamo me ovo vodi?” A onda pronaći odgovore i rješenja koja će nas podržavati na putu prema željenoj destinaciji, a ne u utrci sa samim sobom i preostalim vremenom koje imamo.

 


Ukoliko želite poraditi na rješavanju stresa, otkrivanju uzroka i općenito nezadovoljstva javite se na coaching na tel. +385 1 777 4 660 ili e-mail info@dijanajuric.com.

PRIJAVITE SE I PRIMAJTE DODATNE SADRŽAJE, POSEBNE PONUDE I NOVOSTI

© 2019-2020 Sva prava pridržana. Dijana Juric

NEWSLETTER

Uspiješno ste se prijavili!

NEWSLETTER

Uspiješno ste se prijavili!